O Muzikološkom društvu

Muzikološko društvo jedan je od ključnih nosilaca nauke o muzici u Bosni i Hercegovini. Osnovano je 11. juna 1997. godine pri Federalnom ministarstvu pravde, inicijativom grupe profesora Muzičke akademije Univerziteta u Sarajevu koji su u prvim poslijeratnim godinama prepoznali nužnost naučnog sistematiziranja prošlosti i značaj (prekretničkog) trenutka za postavljanje novog diskursa o muzici i vizije budućnosti. Inicijativni odbor, na čelu s dr. Ivanom Čavlovićem, uz kojeg su bili dr. Selma Ferović, mr. Miroslava Fulanović-Šošić, dr. Vinko Krajtmajer, prof. Milorad Milić, mr. Jasna Spaić i tadašnji dekan mr. Faruk Sijarić, utemeljuje Muzikološko društvo kao preduslov za osnaživanje institucionalnih kapaciteta nauke o muzici u tada novonastaloj državi Bosni i Hercegovini, ali i za sprječavanje gubitka historijskog pamćenja te razumijevanje izazova neizvjesne budućnosti.

Ova inicijativa označila je početak stvaranja bosanskohercegovačke platforme znanja o muzici, odnosno kreiranja stalne, stabilne i dinamične mreže naučnika koji će udruženo djelovati kako bi proširivali korpus znanja, primarno o bosanskohercegovačkoj, a onda i muzici uopšte. Pristup je bio strateški, i danas možemo uvidjeti, vizionarski, jer je način na koji je Društvo postavljeno anticipirao sve kasnije faze institucionalnog razvoja bh. muzikologije. Inicijalna misija njegovog pozicioniranja kao “sjecišta ideja i projekata koji će jednog dana rezultirati pisanjem historije bh. muzike”, očuvana je u četvrt stoljeća kontinuiranog djelovanja.

Prvi korak podrazumijevao je povezivanje stručnjaka iz cijele Bosne i Hercegovine, a zatim regije i inostranstva, uključujući i bosanskohercegovačku dijasporu, koji su bili involvirani u niz projekata od najvišeg značaja za ovdašnju muzikologiju. Pomenute inicijative su se dominantno oslanjale na projekat muzikološko-etnomuzikoloških istraživanja, pod nazivom Fundamentalna istraživanja za historiju muzike u BiH koji je 1990/91. za Akademiju nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine (ANUBiH) izradio dr. Čavlović u saradnji s prof. dr. Ankicom Petrović, što 1997. preuzima i nadograđuje Muzikološko društvo.

U objašnjenju krucijalnih segmenata ovog projekta, dr. Čavlović je istakao imperativnu potrebu za prikupljanjem, muzikološkom obradom podataka te pisanjem o historiji muzike koja se zbivala, ali i koja tek nastaje, kao jednom od “stubnih pokazatelja visokog nivoa civiliziranosti, kulturnih i umjetničkih dostignuća koja nadilaze ono što je svakodnevica, ono što je ekonomija ili politika. Muzika je osjetljiva umjetnost, podložna raznim uticajima, zahtijeva izuzetno mnogo napora, pojedinačnih, kolektivnih i društvenih, ali kada se ostvari onda je ona ono što ostaje kao dokaz određenog društvenog stava, a kada se postvari onda postaje i historija tog društva.”

Konstatirajući da bosanskohercegovačka naučna/stručna i šira javnost ne poznaje dovoljno svoju historiju muzike, kao zadaci i ciljevi projekta postavljeni su sljedeći koraci: prepoznavanje, pronalaženje i istraživanje sve dostupne arhivsko-dokumentacijske građe; popis i prikupljanje građe; stvaranje arhiva i biblioteka zvučnih i pisanih dokumenata; stvaranje kompjuterske i mikrofilmovane banke podataka; objavljivanje rezultata istraživanja. Na ovaj metodološki okvir oslanjaju se brojna kasnija istraživanja na ovom polju.

Kroz svoju redovnu aktivnost, Muzikološko društvo FBiH, uz izdavačke projekte, organiziralo niz naučnih i umjetničkih projekata, naučnih skupova, okruglih stolova, prezentacija koji su uz aktivnosti Muzičke akademije održavali kontinuitet muzikološke djelatnosti Bosne i Hercegovine. Pored toga, ovo udruženje je također bilo usmjereno i ka aktivnoj podršci razvoju i očuvanju znanja i razvoju muzike u BiH, te je u skladu s mogućnostima iniciralo projekte stimulacije kompozitorskog stvaralaštva kroz narudžbe i objavljivanje djela bosanskohercegovačkih autora, kao i njihovog koncertnog predstavljanja. Pri ovome ne treba zaboraviti i aspekt tradicijske muzike, koja je je kroz aktivnosti Društva tretirana kroz naučnu obradu, izvođaštvo i muzičko izdavaštvo.

Osnivanju Društva prethodilo je pokretanje Časopisa za muzičku kulturu Muzika, prvog poslijeratnog časopisa za objavljivanje originalnih naučnih i stručnih radova iz oblasti muzikologije, etnomuzikologije, muzičke teorije i muzičke pedagogije. Jedan od utemeljitelja, te prvi glavni i odgovorni urednik publikacije bio je dr. Ivan Čavlović, a u tadašnjem uredništvu našli su se Maja Baralić, zamjenica glavnog urednika, te eminentni profesori dr. Selma Ferović, dr. Vinko Krajtmajer, mr. Jasna Spaić, Milorad Milić, Rada Nuić, mr. Faruk Sijarić, Tamara Karača i Tatjana Pandurević. Ovaj časopis profiliran je kao jedan od vodećih publikacija ove vrste u regionu te je prepoznat u internacionalnim okvirima, o čemu svjedoči činjenica da je indeksiran u istaknutim naučnim bazama kao što su RILM (Répertoire International de la Littérature Musicale), ERIH PLUS (The European Reference Index for the Humanities and the Social Sciences), EBSCO Information Services i CEEOL (Central and East European Open Library), ali i renome članova Međunarodnog uredničkog savjeta koji čine ugledna imena internacionalne muzikologije.

Drugi važan aspekt djelovanja Muzikološkog društva FBIH, kojim se direktno realizira ideja umrežavanja aktivnih pripadnika muzikološke naučne zajednice, jeste bijenalni Međunarodni simpozij Muzika u društvu, prvi put realiziran u oktobru 1998. godine na inicijativu dr. Ivana Čavlovića i njegovih kolega s Muzičke akademije u Sarajevu. Dvodnevni program, fokusiran na poziciju i ulogu muzike u društvima u tranziciji, tada je okupio 22 izlagača iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije, Slovenije, Austrije i Sjedinjenih Američkih Država. Danas načelna tema Muzika u društvu označava interes za uvid u višedimenzionalni, diversificirani i transdisciplinarni diskurs savremene nauke o muzici te nudi platformu za razmjenu rezultata recentnih istraživanja, ali i uvid u širinu istraživačkog prostora koje zahvataju domaća i regionalna muzikologija. Ovim simpozijem Društvo čini srce muzikološke mreže koja se iz BiH širi prema najdaljim internacionalnim prostorima. U okviru do sada održanih 13 izdanja sudjelovalo je preko 800 stručnjaka iz oblasti muzikologije, etnomuzikologije, muzičke teorije, muzičke pedagogije i srodnih naučnih disciplina iz različitih dijelova svijeta, a sa mnogima od njih Muzikološko društvo njeguje aktivnu saradnju. Simpozij rezultira bijenalnom dvojezičnom serijskom publikacijom Zbornik radova Muzika u društvu koja je indeksirana u bazama EBSCO i RILM, a dostupna je i kao online izdanje.

Vjerujemo da ćemo u trećoj deceniji Muzikološkog društva, osnaženog angažmanom novih generacija članica i članova, istraživača, umjetnika i pedagoga, svjedočiti razvoju njegovog djelovanja, ostvarenju dugoročnih i razvojnih projekata te pokretanju novih inicijativa u kontinuitetu fundamentalnog doprinosa Društva razvoju nauke o muzici u Bosni i Hercegovini.